Inovacije i kreativnost dvije su najvažnije riječi sadašnjeg trenutka. Posebice to vrijedi za Grad Zagreb čiji se gospodarski rast pa onda i razvoj Grada u cjelini uglavnom temelji na mikro, malim i srednjim poduzećima. U razvijenim zemljama EU i svijeta, inovacija je već desetljećima ključna za konkurentnost u globalnom gospodarstvu, jer otvara vrata održivom rastu i većoj zaposlenosti.

Zagrebačka udruga inovatora (ZUI) i akademska zajednica prepoznaju obrazovanje, znanost, inovacije i transfer znanja i tehnologije kao razvojne prioritete koji jedini Gradu Zagrebu mogu donijeti dugoročni ekonomski napredak i društvenu stabilnost. Da bi to postigli Grad Zagreb mora postati otvoreno, mobilno i inovativni grad u kojem su cjeloživotno učenje, znanost i inovacije javni interes i kojem Grad Zagreb mora osigurati uvjete za djelotvorno funkcioniranje. Zagreb mora stvoriti okružje koje omogućuje i potiče interakcijske i transferne mehanizme suradnje u znanosti i tehnologiji između istraživačke zajednice, inovativnog gospodarstva i društvene djelatnosti. U svim dokumentima europski najrazvijenijih gradova, a posebice u strategiji pametnog, održivog i uključujućeg rasta „pametnih gradova“   povezuju se istraživanja i inovacije te razrađuje trokut znanja između obrazovanja, istraživanja i inovacija što čini temelj za postizanje sinergijskih učinaka ulaganja u znanost i inovacije iz nacionalnih, regionalnih i međunarodnih fondova. Nova znanje i nove ideje, novi procesi, proizvodi i usluge te novo poduzetništvo povezane su sastavnice istraživačkog stvaralaštva.

Interakcijski mehanizam kojim se ovo može ostvariti su zajednički istraživački projekti u kojem surađuju sveučilišta i gospodarstvo. Njime se mogu otsvariti i inovativne sheme sufinanciranja doktorskih studija za jačanje suradnje s gospodarstvom i društvenim djelatnostima u rješavanju aktualnih društvenih izazova. Time se osnažuju mehanizmi transfera znanja, tehnologije i intelektualnog vlasništva s javnih sveučilišta u gospodarstvo te komercijalizacija rezultata istraživanja. Potporu tome čini gradska inovacijska mreža koje povezuju visoko obrazovanje i znanost s proizvodnim poduzećima kako bi se unaprijedile inovacijske sposobnosti i konkurentnost gradskih obrazovnih i znanstvenih institucija i poslovnog sektora. Povezivanje znanosti, tehnologije, organizacije i marketinga s novim poslovnim modelima i poslovnom praksom ima i svoju društvenu i humanističku dimenziju u kojoj će se otvoriti prostor za suradnju u istraživanju, razvoju i inovacijama. Isto vrijedi za umjetnost i kreativnu industriju. A kako novo znanje i s njim povezane inovacije nastaju samo u okružju s odgovarajućim naprednim istraživačkim infrastrukturama nužno je unaprijediti gradsku istraživačku i inovacijsku infrastrukturu uz povezivanje s europskim istraživačkim infrastrukturama.

 

Inovativni, konkurentni i prepoznatljiv Grad Zagreb

Grad Zagreb teži još bržem društvenom i gospodarskom rastu i razvoju, a kao ključni razvojni ciljevi u desetljeću koje je pred nama postavljaju se povećanje životnog standarda građana i zaustavljanje negativnih demografskih trendova koje se može ostvariti samo kroz kontinuirano ulaganje u ljudske potencijale i inovacije. Budući razvoj Grada snažno će ovisiti o njezinoj sposobnosti da odgovori i prilagodi se globalnim trendovima i izazovima. Globalni izazovi i trendovi razvoja na prijelazu iz drugog u treće desetljeće 21. stoljeća, koji će imati znatan utjecaj na razvoj Zagreba, odnose se na tehnološke promjene u okviru industrijske revolucije, demografske promjene i migracije, krizu gospodarske globalizacije te klimatske promjene i učinkovito korištenje resursa. Do 2035. godine tehnološki napredak i digitalne i energetske transformacije imat će veliki utjecaj na društvene i ekonomske temelje društva. Digitalizacija i razvoj naprednih tehnologija koje uključuju automatizaciju i primjenu umjetne inteligencije,  ima duboke transformacijske potencijale na gospodarstvo, tržište rada i društvo u cjelini. Kašnjenje u digitalnoj i energetskoj transformaciji može povećati razvojne jazove i nejednakosti dok transformacija gospodarstva na temelju tehnoloških promjena može predstavljati nove prilike. Pritom je najvažnije uključivati ljude u procese transformacije jer tehnologija bez čovjeka ne mijenja društvo.

Prema tome, Grad Zagreb mora temeljiti svoj gospodarski rast i razvoj na znanju i inovacijama te boljem povezivanju akademske zajednice s gradskim gospodarstvom. Pružanjem jednakih mogućnosti pristupa odgoju i obrazovanju te osiguravanjem cjeloživotnog obrazovanja i osposobljavanja, svakom će se građaninu omogućiti da ostvari svoj puni potencijal. Ulaganjem u znanje i znanstvenu izvrsnost postići će se jačanje konkurentnosti te tehnološki napredno i izvozno orijentirano gradsko gospodarstvo. Digitalna transformacija gradskog gospodarstva i društva koja je već započela intenzivirat će se u narednom razdoblju te će se pružiti podrška javnoj upravi i gospodarstvu da tu transformaciju uspješno provedu te da javna uprava kroz digitalizaciju, postane još dostupnija građanima, a tvrtke se transformiraju prema izvozno orijentiranim sektorima visoke dodane vrijednosti. Korištenje svih raspoloživih potencijala pristupa jedinstvenom europskom tržištu od pola milijarde europskih potrošača nužan je uvjet daljnjeg restrukturiranja i modernizacije gradskog gospodarstva. Time se posredno afirmiraju i tradicionalne gospodarske aktivnosti koje su trenutačno radno intenzivnije. I u njima će poduzetništvo, uz primjenu novih tehnologija i ulaganja u ljude također dovesti do rasta kroz povećanje lakoće poslovanja, rasterećenja, znanstvenu i stručnu izvrsnost, komercijalizaciju inovacija, brendiranje, digitalnu transformaciju i primjenu novih tehnologija.